Procjenjuje se da na teritoriji opštine Bar živi skoro 3.000 nezbrinutih pasa. To je refleksija neadekvatne brige neodgovornih pojedinaca, što je kompleksan problem za koji čak ni najnovije Sklonište za napuštene životinje na Kufinu nije rješenje, već samo sredstvo koje pomaže u kontroli situacije, ocijenio je direktor opštinskog preduzeća „Lovstvo“ DOO Marko Brnjada, kojem je povjereno upravljanje skloništem.

“Adekvatno rješenje, kao i za mnoge druge probleme, leži u poštovanju normi. Vlasnici pasa moraju konačno da povedu više brige oko svojih ljubimaca kako ne bi dolazilo do nekontrolisanih parenja čiji su proizvod neželjeni štenci koji kasnije završavaju na javnim površinama”, kazao je Brnjada u razgovoru za Dnevno.me.

Kako je istakao, lokalni plan kontrole populacije pasa je u izradi i on će poslužiti kao streategija smanjivanja broja napuštenih životinja, a samim tim i svih neželjenih posljedica koje su nus produkt te pojave. U planu im je,  kako navodi, da sagrade i pansion za pse, kako bi građani Bara imali kome da ostave svoje ljubimce na brigu.

“Imamo dobru saradnju sa lokalnim i državnim institucijama, Opština Bar se od početka odgovorno posvetila rješavanju problema nezbrinutih životinja i u tu svrhu su uložena značajna finansijska sredstva, kao i napor službi da funkcionisanje ovog skloništa bude na najvišem mogućem nivou, odnosno da bude primjer kako takve institucije treba da izgledaju. Što se tiče podrške građana smatramo da je dobra, da postoji dobra komunikacija i razumjevanje, ali bi voljeli da sud o tome daju i građani”, istakao je Brnjada.

Foto: Dnevno.me

Sklonište za napuštene životinje na Kufinu može da primi do 80 uličnih pasa i 20 mačaka i opremljeno je u skladu sa svjetskim standardima. Posjeduju najsavremeniju medicinsku opremu i veterinarsku ambulantu, a od početka rada 6. juna je primljeno oko 50 pasa.

Interesovanje građana postoji koji su zadovoljni rezultatima udomljvanja. Volontera i pomoći, pak, fali.

“Što se samog volontiranja tiče i bilo koje vrste pomoći u samom skloništu za sada je odziv mali, međutim, svjesni smo činjenice da se sklonište nalazi na periferiji grada i da je zbog velikih saobraćajnih gužvi u ljetnjim mjesecima izazov doći do nas. Očekujemo s jeseni da će posjećenost biti veća”, kazao je Brnjada u razgovoru za Dnevno.me.

U septembru planiraju i niz akcija vezanih kako za udomljavanje, tako i za edukaciju građana.

“Pogotovo ćemo pokušati da mlađima približimo i adekvatnim prezentacijama približimo način kako se treba ophoditi prema životinjama u konkretnim situacijama. O svemu ćemo javnost nastaviti da redovno informišemo i preko medija, a i preko našeg zvaničnog sajta azil.bar”, istakao je Brnjada.

“Svaki pas u skloništu dobija kompletan medicinski tretman”

Tokom posjete azilu, objašnjeno nam je da svaki pas po dolasku u sklonište biva pregledan od veterinara.

“Shodno pregledu i kliničkoj slici psu se prepisuje adekvatna terapija. Bez izuzetaka u Skloništu za nezbrinute životinje svaki pas dobija kompletan medicinski tretman. Kada je, međutim, lašmanija u pitanju, nemamo uslova za liječenje, a i svaki pas koji je zaražen, čak i ako je u dobrom stanju predstavlja prijetnju po druge”, kazali su nam zapoosleni u azilu.

Uspavljivanje ili eutanazija pasa je precizno definisana Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, te se ta intervencija koristi iz opravdanih razloga, isključivo kada liječenje životinja traje dugo, a ishod je neizvjestan.

“Na eutanaziju se odlučujemo ukoliko životinji zbog starosti otkazuju osnovne životne funkcije, ukoliko se spriječava širenje, suzbijanje i iskorijevanje zarazne bolesti u skladu sa zakonom”, istakao je Brnjada.

Prema riječima našeg sagovorika, možda čak i najveća opasnost mladim psima u skloništima jeste parvoviroza, bolest koja se često naziva i “štenećak”, jer je za najmlađe nevakcinisane pse fatalna.

Foto: Dnevno.me

“Rizik parvovirusa je velik, s obzirom na to da je u prethodnom periodu povećan broj infekcija. Naši službenici skloništa konstantno sprovode preventivne mjere. Dezinfekcija bokseva i kaveza, dezinfekcija predmeta koji dolaze u kontakt sa životinjama, dezobarijere kroz koje prolaze svi zaposleni i to sve sa ciljem da se spriječi širenje i kontaminacija ostalih zdravih životinja”, naveo je Brnjada za Dnevno.me.

Kako bi širenje infekcije smanjili na najmanj mogući nivo, svaki pas, pa čak i štenci po prijemu idu u desetodnevni karantin na opservaciju, kada se obavlja pretraga drugih zaraznih bolesti poput lašmanije, koja je, kako su nam kazali, u skloništima neizlečiva.

Svjedoci smo i izuzetno visokih temperatura, koje utiču na pse mnogo više nego na ljude, a pod rizikom su od toplotnog udara izlaganjem temperature preko 32 stepena Celzijusa, ističe Brnjada. Kao rješenje tog problema, Sklonište za napuštene životinje na Kufinu nabavilo je arhitektonski dizajnirane kaveze koji imaju otvoreni i zatvoreni dio.

“Zatvoreni dio je termoizolovan po propisima građevinske struke i u ovim vrućim danima psi najveći dio dana provode tamo. Psi imaju na raspolaganju dovoljno svježe vode i to je najvažnija stvar u ovim ljetnjim mjesecima. Imajući u vidu da se psi ne znoje poput ljudi i vrlo lako se mogu pregrijati što dovodi do toplotnog udara i brojnih ozbiljnih zdrastvenih problema pa čak i smrti, prevenciju sprovodimo redovnim pranjem bokseva i dodavanjem svježe vode”, zaključio je Brnjada za Dnevno.me.

Foto: Dnevno.me

Izvoir:dnevno.me